<<< J'adoube

Žalbeni postupak i apelaciono telo u šahu

 

             U šahu,kao,uostalom, i u drugim sportskim natjecanjima može doći i dolazi do spornih situacija.Te situacije mogu veoma mnogo,ponekad i odlučujuće,uticati na redosled takmičara i celih timova. Neretko, odlučuju i o glavnim nagradama i odličjima,koja se dodeljuju na odredjenom takmičenju.
             Kao i u životu tako i u sportu,pa samim tim i u šahu,mora postojai dvostepenost u odlučivanju.
Prvi stepen je odluka sudije u toku samog takmičenja.Drugi stepen je apelacioni organ,koji kod nas najčešće nosi ime -Turnirski odbor.
             Zbog toga je veoma značajno što bolje regulisati postupak odlučivanja u slučaju nastanka sporne situacije i žalbe aktera na odluku sudija."Ko gubi,ima pravo da se ljuti",odnosno nezadovoljna strana ima pravo žalbe.Da li je žalba osnovana,odlučuje apelaciono telo i njegova odluka je konačna.
             Na velikim takmičenjima u okviru FIDE i Evropske šahovske unije to je tzv.Apelacioni komitet,a na ostalim turnirima se to telo zove jednostavno- Turnirski odbor.Apelacioni komitet je uglavnom sastavljen od sudija najvišeg ranga i oni na tom takmičenju nemaju drugih zaduženja.
To je u redu i tako bi trebalo da bude i na svim drugim turnirima. 
             Medjutim,situacija na turnirima u našoj zemlji je sasvim drugačija i nepovoljnija.
Naime, u Turnirskom odboru najčešće sedi neko od članova Organizacionog odbora,koji je veliki zaljubljenik u šah,ali mali poznavalac šahovskih pravila.Tu su i igrači,koji sa izuzecima,takodje,slabo poznaju pravila i neretko zbog toga gube polovine ili čak cele poene.Kada se desi da u turnirskom odboru sedi jedan sudija najvišeg ranga,onda je to pun pogodak.
             U takvoj situaciji nameće se jedno logično i potpuno opravdano pitanje : da li je takav turnirski odbor kompetentan da preispituje odluku sudije,koji je najčešće medjunarodnog ranga,a redje saveznog ? Odgovor na postavljeno pitanje je takodje logičan- NE ! To bi bilo kao kada bi presudu prvostepenog sudije(koji je završio Pravni fakultet i položio pravosudni ispit)u drugostepenom postupku preispitivalo Veće u kojem bi sedeli ekonomista , upravni tehničar ili upravni pravnik.
             Stav je da bi turnirski odbor morao biti takvog sastava da njegovi članovi imaju ako ne viši,ono bar isti rang koji ima sudija turnira !!To dalje znači da ako turnir sudi sudija sa zvanjem medjunarodnog sudije FIDE da i članovi turnirskog odbora moraju imati to zvanje .
             Medjutim,takav sastav turnirskog odbora je teško obezbediti,iako je ova zemlja medju zemljama sa najbrojnijim nosiocima najviše sudijeske titule !Mislimo da bi za početak bilo dovoljno i to da predsednik Turnirskog odbora mora biti medjunarodni sudija,dok bi ostali članovi mogli biti sa nižim sudijskim zvanjima,a često i bez njih(dakle,igrači),i oni bi bili jedna vrsta porotnika !
             Turnirskim pravilnikom se mora propisati sastav Turnirskog odbora, a to podrazumeva i odredjivanje jednog ili dva zamenika.Subjektivna ili objektivna zainteresovanost povlači zamenu u rešavanju konkretnog slučaja.Podrazumeva se plaćanje žalbene takse.Pošto se u praksi provlači varijanta da se u slučaju povoljnog ishoda,uplaćena taksa vraća žaliocu,to bi više odgovarao naziv-DEPOZIT ! Da li je ova praksa opravdana veliko je pitanje.Naime,turnirski odbor razmatra žalbu  i
taksa treba da bude naknada za taj rad,bez obzira kakva je odluka.A,odluka može biti jedna od sledećih:1.žalba se odbacuje kao nedozvoljena(napr.uložena je na odluku po čl.10.2.Pravila šaha), 2.žalba se uvažava  3.žalba se odbija kao neosnovana .Podrazumeva se da odluka mora imati i obrazloženje,kojim će se bliže pojasniti zašto je odlučeno tako kako je odlučeno.
             Turnirski odbor nema pravo da donosi neke druge odluke,osim da rešava konkretno uloženu žalbu.Na Medjunarodnom prvenstvu Beograda"Obrenovac 2002" turnirski odbor je rešavajući žalbu Genadija Timošenka na partiju sa Miodragom Savićem  odbio žalbu,a Saviću izrekao moralnu opomenu zbog njegove igre na protivnički cajtnot(slobodna interpretacija).Na ovaj način turnirski odbor je uzeo sebi više prava nego što mu pripada po važećim pravilima i pravilnicima .Savić je kriv ili nije.Ne može i jedno i drugo !(Ovaj slučaj je detaljnije obradjen u Šahovskom Žurnalu broj 125. za januar 2003.godine.)
             Pravilnikom turnira se propisuje rok za podnošenje žalbe,visina takse(ja predlažem-depozit ,taksa može biti samo u slučaju ako se ista ne vraća žalitelju,bez obzira na odluku),kome se podnosi i u kom roku se donosi odluka.Žalba treba da bude podnešena što pre,računajući od momenta nastanka spora,pa je sasvim dovoljno,kako je to već uobičajeno,da je rok za istu jedan sat od nastanka spora,odnosno od završetka seanse u kojoj je spor nastao.To je sasvim dovoljno vreme da se o istoj zauzme stav,pismeno uobliči i preda nadležnom odrganu .Ukoliko je u pitanju takmičenje po švajcarcu,odluka se mora doneti hitno,a najkasnije do odredjivanja parova za naredno kolo.Drugim rečima to znači-neposredno posle seanse u kojoj je došlo do spora.U suprotnom,rezultat partije bi bio uslovno upisan,a kasnije nakon odluke turnirskog odbora možda i korigovan.To može imati reperkusije na odredjivanje parova,a možda i celokupnog plasmana učesnika !
             Smatramo obaveznim u turnirskom pravilniku navesti program po kome se vrši parovanje,
naravno, ako se igra po švajcarskom sistemu.Istina,programi novijeg datuma su dobro programirani u skladu sa pozitivnim FIDE pravilima i njihovi programeri su tu ažurni.Čim FIDE Komisija za pravila švajcarskog sistema usvoji neki novi amandman ,oni to ukomponuju i korisnici programa to ugradjuju(update)u svoje programe.Primera radi ,neki stariji programi i dalje počinju rejting sa 2000 poena,neki nemaju progres ili neke druge kriterijume za odredjivanje plasmana,neki ne mogu praviti izveštaj u html obliku,a što FIDE redovno traži i sl.Preporuka je svima koji se bave ovim poslovima u oblasti sudjenja da nabave validan i valjan program.Ima više zaista dobrih programa za parovanje,pa ćemo nabrojati neke od njih :Protos(autor je Kristian Krause,šef FIDE Komisije za švajcarac),zatim Swiss perfect 98(sa update-om),a lično smatram trenutno najboljim programom Swiss Manager.Ovaj poslednji je korišten na Olimpijadi na Bledu,na Evropskom kadetskom prvenstvu u Budvi 2003,te na poslednjem Ekipnom prvenstvu Evrope u Plovdivu .Može da paruje švajcarac(pojedinačno i ekipno) i berger(pojedinačno i ekipno).Poslednja dva programa rade u Windows okruženju i veoma su jednostavni(naročito se to odnosi na Swiss perfect).
            Neophodno je u turnirskom pravilniku,posle odredbe o programu i njegovom nazivu, naznačiti da igrači nemaju pravo na žalbu u pogledu odredjivanja parova !! Imao sam priliku više puta da igrači(i sa višom titulom)prigovaraju zato što su dobili ovog ,a trebalo je nekog drugog igrača.Pri pokušaju da spustim tenziju upuštao sam se u objašnjenje i pregled opcije pairing info,
koju poseduje program.Desilo mi se jednom prilikom da sam se dugo trudio objasniti zašto je baš tako odredjen jedan par i morao sam više puta pomenuti flotera naniže i naviše.Vrhunac je bio kada me dotični igrač upitao: "Dobro,šta je to floter ?" Posle ovog smo prekinuli sva dalja objašnjenja.To je samo jedan u nizu primera zbog čega je preporuka da se isključi svaka primedba na parovanje.
            Ovo što ću dalje pomenuti možda i nije u direktnoj vezi sa temom,ali je svakako nešto što se može naći pred turnirskim odborom.Naime,ako je tempo igre sa bonifikacijom 30.ili više sekundi za svaki potez,onda nema primene člana 10.2 Pravila igre.Ali,ako je na turniru tempo igre takav da dolazi u obzir primena pomenutog člana,onda se primenjuje i odredba da je "Odluka sudije konačna u odnosu na 10.2 a,b,c.(The decision of the arbiter shall be final relating to 10.2.a,b,c.)
            Postavlja se pitanje šta će se dogoditi,kada na turniru postoji glavni sudija i njegovi zamenici,koji sude u odredjenim sektorima.Da li glavni sudija ima pravo mešanja u odluku sudije
odredjenog sektora u primeni člana 10.2. Pravila ?Drugim rečima,ima li pravo glavni sudija preinačiti odluku svoga zamenika,koji je neposredno doneo odluku u spornoj situaciji ?
           Sudija koji sudi odredjeni broj partija(u zoni,sektoru,delu ili već kako se to zove)je taj koji prati tok od početka partije do sporne situacije.S toga,smatramo,ima najbolji uvid i ,sasvim sigurno,može doneti najbolju odluku !
           Naš stav je da je njegova odluka konačna !!

           Za ovakav stav imamo dva bitna razloga :
1.      Apsurdno bi bilo da neko ko nije bio ni blizu preinačava odluku uredujućeg(termin pozajmljen iz pravosudja) sudije.Ovo nije rukomet gde dvojica sudija sude,ali obojica stalno kontrolišu CEO teren .
2.      Intencija zakonodavca(organ koji je Pravila usvojio)je bila da na odluku sudije nema žalbe i tako je propisano-odluka je konačna !Ako bi glavni sudija imao pravo da menja odluku svoga kolege iz sektora,onda bi na mala vrata bila uvedena dvostepenost.A,to se nije želelo !!
          Na ovo se nastavlja i sledeće pitanje :šta u šahu predstavlja glavni sudija ,a šta njegovi zamenici ? Koje su ingerencije glavnog sudije,a koje njegovih zamenika ?
          Situacija nije ista na manjim(berger turnirima) i na većim(ekipna takmičenja ili turniri po švajcarcu)turnirima.Naime,na turniru sa 10-14.učesnika se napravi podela na sektore, ali glavni sudija "uskače"tamo gde je najkritičnije.To čini zbog svog iskustva i znanja da se snalazi u teškim situacijama.Na većim turnirima(recimo,openima sa sto i više igrača),svaki sudija sudi u svom delu(sektoru ili sl).Tu je po našem mišljenju glavni sudija "primus inter pares"(prvi medju jednakima).On sudi i presudjuje u svom delu,a glavni je zato što je odgovoran za "administrativne"poslove !

Mihajlo  Savić,medjunarodni sudija FIDE